Osjećaj se 10/10: Donosimo 10 navika za bolje mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje nije tema samo onda kada se osjećamo loše. Ono je dio svakodnevice: načina na koji se nosimo sa stresom, gradimo odnose, donosimo odluke, odmaramo se i reagiramo na izazove. Upravo zato Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, podsjeća da briga o psihičkoj dobrobiti zaslužuje jednako mjesto kao i briga o tjelesnom zdravlju.

Dobra vijest je da briga o sebi ne mora značiti velike životne promjene. Male navike koje redovito ponavljamo mogu nam pomoći da u dan unesemo više predvidljivosti, odmora, povezanosti i prostora za sebe. Donosimo deset jednostavnih ideja koje možete prilagoditi vlastitom ritmu.

1. Počnite od sna

San je važan za funkcioniranje tijela i uma, a stres često otežava uspavljivanje i kvalitetan odmor. Pokušajte održavati približno isto vrijeme odlaska na spavanje i buđenja, ograničiti ekrane prije spavanja te izbjegavati velike obroke, kofein i alkohol neposredno prije odlaska u krevet.

2. Pokrenite tijelo – i um će vam biti zahvalan

Redovita tjelesna aktivnost nije važna samo za fizičko zdravlje. Povezana je sa smanjenjem simptoma anksioznosti i depresije te boljim snom. WHO odraslima preporučuje najmanje 150–300 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno, ali vrijedi zapamtiti da je i malo aktivnosti bolje nego ništa.

3. Ne zaboravite jesti kada ste pod stresom

U stresnim razdobljima lako je preskakati obroke ili posegnuti za hranom „s nogu“, ali važno je održavati redovite obroke, unos dovoljno tekućine i uravnoteženu prehranu s voćem, povrćem i drugim nutritivno vrijednim namirnicama kao dio zdravog načina suočavanja sa stresom.

4. Napravite mjesta za pauzu

Kratki predasi tijekom dana mogu pomoći da se odmaknemo od kontinuiranog osjećaja žurbe i opterećenja. Ne morate čekati kraj radnog dana da biste se odmorili, ustanite od računala, protegnite se, izađite na nekoliko minuta na svježi zrak ili jednostavno nakratko odložite mobitel. Važno je dopustiti si trenutke u kojima ne morate ništa rješavati ni postići.

5. Napravite rutinu, mozgu odgovara predvidljivost

Kada su dani užurbani, jednostavna struktura može nam pomoći da lakše organiziramo obaveze i ostavimo dovoljno vremena za osnovne potrebe. Redovito vrijeme spavanja i buđenja, obroci, kretanje, odmor i vrijeme za druge ljude mogu biti korisne „točke oslonca“ tijekom dana. Rutina pritom ne znači da svaki dan mora izgledati jednako, cilj je stvoriti ritam koji nam odgovara i koji možemo dugoročno održavati.

6. Ostanite povezani s ljudima

Dobri odnosi i osjećaj pripadnosti važan su dio mentalne dobrobiti. Ne morate čekati da vam bude teško da biste se nekome javili. Razgovor s prijateljem, kava s kolegom, zajednički ručak ili vrijeme provedeno s obitelji jednostavni su načini održavanja povezanosti. A kada prolazimo kroz zahtjevno razdoblje, razgovor s osobom kojoj vjerujemo može nam pružiti emocionalnu podršku i pomoći da se s problemima ne nosimo sami.

7. Naučite nešto novo

Učenje nije rezervirano samo za školu i fakultet. Nova vještina, hobi, strani jezik, kuhanje novog jela ili bilo koja aktivnost koja nas izaziva može pomoći u izgradnji samopouzdanja, osjećaja svrhe i povezanosti s drugima.

8. Prepoznajte svoje izvore stresa

Stres ne možemo uvijek izbjeći, ali možemo bolje upoznati situacije koje ga kod nas najčešće izazivaju. Obratite pažnju na trenutke u kojima se osjećate napeto, preopterećeno ili iscrpljeno i pokušajte uočiti ponavlja li se neki obrazac. Kada znamo što nas najčešće izbacuje iz ravnoteže, lakše možemo unaprijed planirati kako ćemo reagirati, postaviti granice ili si osigurati dovoljno vremena za oporavak.

9. Postavite granice digitalnom svijetu

Mobiteli i društvene mreže omogućuju nam da budemo stalno povezani, ali to ne znači da moramo biti stalno dostupni. Ako primijetite da vas neprekidno provjeravanje poruka, vijesti ili društvenih mreža dodatno opterećuje, pokušajte svjesno ograničiti vrijeme koje im posvećujete. Odredite dijelove dana bez ekrana, ugasite nepotrebne obavijesti ili jednostavno ostavite mobitel izvan dosega dok odmarate. Posebno je korisno smanjiti vrijeme pred ekranom prije odlaska na spavanje.

10. Potražite pomoć kada vam je potrebna

Briga o mentalnom zdravlju uključuje i prepoznavanje trenutka kada vlastite strategije više nisu dovoljne. Ako se teškoće zadržavaju, pojačavaju ili značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje, razgovarajte s liječnikom ili drugim odgovarajućim stručnjakom.

Kod blagih tegoba psihičkog stresa jedna od mogućnosti može biti i primjena proizvoda indiciranih za ublažavanje simptoma stresa.

Sedistress je tradicionalni biljni lijek namijenjen odraslima i adolescentima starijima od 12 godina za ublažavanje blagih simptoma psihičkog stresa, poput nervoze, zabrinutosti i razdraženosti te kao pomoć kod nesanice.

Ovaj lijek je tradicionalni biljni lijek koji se primjenjuje u navedenim indikacijama na temelju dugotrajne uporabe i iskustva. Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.

SED-31-10/2026

Plaćeni oglas o lijeku.

Izvori:

World Health Organization (WHO): World Mental Health Day – 10 October.

Sedistress filmom obložene tablete, Sažetak opisa svojstava lijeka (SmPC)